Dan planeta Zemlja
22. travnja – Dan planeta Zemlje prigoda je da se osvrnemo na položaj Zemlje u Sunčevom sustavu te da usporedimo neke njezine značajke sa značajkama susjednih planeta.
To je osobito važno jer se u posljednje vrijeme sve češće spominje ideja o organiziranoj uspostavi uvjeta za život ljudi na Marsu. Ta ideja potaknuta je sve bržim globalnim klimatskim promjenama i sve većim zagađenjem zraka, vode i tla na našem planetu.
Usporedbe s obzirom na samo dva aspekta, protok vremena, odnosno trajanje dana i godine, te raspon temperatura na površini planeta, otkrit će nam neke zanimljivosti, ali će nas istovremeno potaknuti i na promišljanje o ostvarivosti te ideje.
Trajanje dana i godine na Zemlji svima je dobro poznato. Međutim, ako to usporedimo s vremenom potrebnim da se neki drugi planet Sunčevog sustava okrene oko svoje osi, odnosno sa zvjezdanim ili sideričkim danom, ili da duž svoje putanje jednom obiđe oko Sunca, odnosno sa zvjezdanom ili sideričkom godinom, dolazimo do zanimljivosti poput one da zvjezdani dan može trajati duže od zvjezdane godine ili da se izlazak Sunca može dogoditi dva puta u istom danu.
Planeti Sunčevog sustava gibaju se različitim brzinama oko svoje osi, njihove putanje su nekima kraće, a nekima dulje od Zemljine te se duž njih gibaju različitim brzinama.
Planet Merkur, koji je najbliži Suncu, vrlo se sporo okreće oko svoje osi te mu je za jedan okret potrebno gotovo 59 dana, dok njegov obilazak oko Sunca traje 88 dana. Takvo gibanje dovodi do toga da bi na Merkuru promatrač doživio dvostruki izlazak Sunca.
Gibanje susjednog planeta Venere još je neobičnije jer se oko svoje osi okreće još sporije od Merkura, a smjer okretanja je suprotan onome na Zemlji. Zbog toga je Veneri potrebno 243 dana da se okrene oko svoje osi i 225 dana da obiđe oko Sunca, što znači da je Venerin dan dulji od Venerine godine.
Dan na susjednom Marsu nešto je duži od Zemljinog i traje 24 sata, 37 minuta i 23 sekunde, dok Marsova godina traje 687 dana, gotovo dvostruko duže od Zemljine.
Temperatura na našem planetu također nam je dobro poznata. Međutim, najekstremnije zabilježene temperature ne bismo doživjeli kao ugodne.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, najviša temperatura ikad izmjerena na površini Zemlje zabilježena je 10. srpnja 1913. godine u Dolini smrti u Kaliforniji i iznosila je 56,7 °C, dok je najniža temperatura izmjerena u Vostoku na Antarktici i iznosila je –89,2 °C.
Na površini ostalih planeta Sunčevog sustava temperature nam se ne bi nimalo sviđale. U pravilu, planeti bliži Suncu imaju visoke temperature, a oni najudaljeniji od Sunca imaju najniže temperature.
Na površini Merkura temperatura je u rasponu od –180 °C do 430 °C, što je posljedica njegovog vrlo sporog okretanja oko vlastite osi.
Budući da Venera ima još specifičniji način gibanja, temperatura na njezinoj površini doseže i do 470 °C.
Najniže temperature su na površini Urana i Neptuna, koji su ujedno i najudaljeniji od Sunca, i iznose približno –200 °C.
Na površini Marsa temperatura je u rasponu od oko –143 °C do 20 °C, pri čemu treba naglasiti da je prosječna temperatura oko –63 °C, što se ne čini baš ugodnom temperaturom.
Uz to treba naglasiti da u Marsovoj atmosferi, koja velikim dijelom sadržava ugljični dioksid, ima samo 0,13% kisika te da su na Marsu pješčane oluje uobičajena pojava.
Zato čuvajmo našu Zemlju jer su na njoj još uvijek uvjeti za život puno bolji u usporedbi s onima na drugim planetima.