-
Telefon
01 4851 700
-
Radni dani
Utorak - Nedjelja
-
Email
hpm@hpm.hr
Hrvatski prirodoslovni muzej nacionalni je centar i matična ustanova za prikupljanje, čuvanje, zaštitu, prezentaciju i znanstvenu obradu prirodoslovne muzejske građe. U muzejskim zoološkim, botaničkim, geološkim i mineraloškim zbirkama pohranjeno je oko 1,5 milijuna predmeta, uz dugu tradiciju znanstvenih istraživanja prirodne baštine.
Muzej ima bogatu knjižnicu te izdaje znanstveno‑stručni časopis Natura Croatica, a bogatstvo građe, izložbe, radionice i znanstveno‑stručni rad čine ga ključnom ustanovom prirodoslovlja i edukativnim centrom za prirodoslovlje.
Služba obavlja poslove zajedničke svim prirodoslovnim odjelima: knjižnu i arhivsku građu, nakladništvo i propagandne aktivnosti, izdavanje muzejskog časopisa te pedagoško‑obrazovne programe. Pedagoška
jedinica organizira programe i aktivnosti za različite dobne skupine i institucije.
Djelatnost marketinga uključuje praćenje izložbenog programa, posebne projekte (npr. Noć muzeja, Naturfašnik), suradnju s medijima i promotivne kampanje, promociju stalnog postava i zbirki, razvoj
odnosa s posjetiteljima, organizaciju suvenira te najam prostora i eksponata.
Knjižnica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja je specijalna knjižnica s više od 50.000 svezaka znanstvene i stručne literature koja je na raspolaganju djelatnicima Muzeja, stručnjacima te javnosti zainteresiranoj za prirodoslovlje.
“Zbirka starih i raritetnih prirodoslovnih knjiga Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja” utemeljena je 2011. godine. Nju čine najstarija i najdragocjenija monografska izdanja tiskana do 1850. godine. Najstarije knjige iz ove Zbirke tiskane su u Italiji u 17. st.
Knjižnicu vodi dipl. inž. biol., dipl. knjiž. Darija Ćaleta – knjižničarska savjetnica.
Kontakt: tel. 01/4627 301
Hrvatski prirodoslovni muzej smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjeg grada. U tom je prostoru od 1797. do 1834. djelovalo prvo zagrebačko javno kazalište – Amadeov teatar, nazvan po grofu Antonu Amadeu de Varkonyu.
Začeci današnjih prirodoslovnih zbirki sežu u doba Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je 1846. godine u Opatičkoj ulici utemeljen Narodni muzej. Zbirke su se postupno širile djelovanjem istaknutih prirodoslovaca i prvih učenih muzealaca poput Spiridiona Brusine, Gjure Pilara i Dragutina Gorjanovića‑Krambergera.
Muzej prikuplja, čuva, istražuje i prezentira prirodnine Hrvatske. U zbirkama se danas nalazi više od 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, biljaka i životinja. Stručna djelatnost odvija se u specijalističkim odjelima (geološko‑paleontološkom, zoološkom, mineraloško‑petrografskom, botaničkom i restauratorsko‑preparatorskom).
Knjižnica Muzeja utemeljena je 1868. godine, a časopis Natura Croatica izlazi od 1992. godine. Od 2000. godine u atriju Muzeja ljeti se održava program Scene Amadeo.
Hrvatski prirodoslovni muzej je nacionalni centar i matična ustanova za prikupljanje, čuvanje, zaštitu, prezentaciju i znanstvenu obradu prirodoslovne muzejske građe. U muzejskim zoološkim, botaničkim, geološkim i mineraloškim zbirkama pohranjeno je oko 1,5 milijuna predmeta, uz dugu tradiciju znanstvenih istraživanja prirodne baštine.
Muzej posjeduje bogatu knjižnicu i izdaje znanstveno‑stručni časopis Natura Croatica, indeksiran u brojnim svjetskim citatnim bazama. Bogatstvo prirodoslovne građe, tematske izložbe i radionice, znanstvena i stručna istraživanja te visoko obrazovani djelatnici čine ga ključnom ustanovom prirodoslovlja i edukativnim centrom.
Vizija ustanove je istražena, vrednovana i zaštićena prirodna i kulturna baština Hrvatske, a misija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja je prikupljanje, čuvanje, zaštita, prezentacija i obrada prirodoslovne muzejske građe, edukacija i popularizacija prirodoslovlja te znanstvena istraživanja u funkciji vrednovanja i zaštite prirodne baštine Hrvatske.
Temeljem Zakona o muzejima i Pravilnika o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske, Hrvatski prirodoslovni muzej matična je ustanova za prirodoslovlje u Republici Hrvatskoj.
Ravnateljica muzeja, prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, članica je Vijeća Sustava muzeja, a dr. sc. Irena Grbac, muzejska savjetnica, matičarka je prve razine.
Iz Pravilnika izdvajamo:
Matična djelatnost obuhvaća: