Mala škola mineralogije 13 – zanimljivosti o nitratima i sedimentu zvanom kališ
#mineralwednesday
Mala škola mineralogije – 13
Nekoliko zanimljivosti o nitratima i sedimentu zvanom kališ
Jeste li znali da su u prošlosti nalazišta prirodnih nitrata bila vrlo važna?
Nitrati su neophodni za dvije ljudske aktivnosti – poljoprivredu i ratovanje. Ukoliko tlo obogatimo smjesom nitrata, kalija i fosfata, biljke na njemu puno bolje uspijevaju.
S druge strane, ako nitrate pomiješamo s ugljenom i sumporom, nastaje crna eksplozivna tvar – barut.
Budući da su nitrati topljivi u vodi, vrlo se rijetko pojavljuju u prirodi. Stoga postoje samo dva prirodna izvora nitrata. Prvi izvor su naslage guana, zemljaste ili tvrde mase koja nastaje raspadanjem izmeta ptica i/ili šišmiša.
Drugi izvor je pustinjski sediment kališ u južnoameričkoj pustinji Atacama, bogat nitratima. Stoga ne čudi činjenica da su se u prošlosti vodili ratovi za prevlast nad područjima bogatim nitratima, što je u konačnici odlučivalo i o ishodu ratova.
Bez zaliha čileanskog kališa saveznici vjerojatno ne bi pobijedili u Prvom svjetskom ratu.
Što je kališ?
Kališ je sedimentna stijena koju možemo opisati kao očvrsli prirodni cement, najčešće izgrađen od kalcijevog karbonata, koji veže i druge materijale kao što su glina, mulj, pijesak i šljunak.
Međutim, izraz kališ koristi se i za naslage nitratnih soli kakve se nalaze u sjevernom Čileu i Peruu. Naziv kališ je španjolski i potječe od latinske riječi calx, što znači vapno. Uz izraz kališ poznati su još i izrazi kalkret i kankar.
Kališ je najčešće svijetle boje, od bijele, svjetlo ružičaste do crvenkasto smeđe, ovisno o prisutnosti nečistoća.
Najčešće se pojavljuje na površini ili blizu površine, a debljina sloja kališa varira od nekoliko centimetara do nekoliko desetaka centimetara, pri čemu na istom mjestu može biti i nekoliko slojeva kališa.
Gdje i kako nastaje kališ?
Kališ nastaje u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 5 °C i godišnjom količinom oborina manjom od 650 mm po četvornom metru.
Proces nastajanja karbonatnog kališa vrlo je složen i, osim temperature i količine oborina, vrlo važnu ulogu u njegovom nastajanju ima i korijenje biljaka zbog oslobađanja ugljičnog dioksida.
Kališ može nastati i kapilarnim djelovanjem. U sušnom području kao što je pustinja Atacama, oborinska voda vrlo brzo tone u tlo.
Kasnije, kako se površina tla suši, voda koja se nalazi u nižim slojevima počinje se kapilarno uzdizati, donoseći otopljene mineralne tvari. Potom isparavanjem vode dolazi do taloženja mineralnih tvari blizu površine tla.
Jeste li znali da su poznati hrvatski istraživači braća Seljan istraživali ležišta nitrata u pustinji Atacama?
Poznati Karlovčani, braća Mirko i Stjepan Seljan, svoj pustolovni istraživački duh usmjerili su na etnološka i prirodoslovna istraživanja dalekih predjela.
Najprije su 1899. godine krenuli na ekspediciju u Afriku, gdje su se ponajviše usredotočili na istraživanje područja tadašnje Abesinije, današnje Etiopije, a nakon toga otputovali su u Južnu Ameriku.
Tijekom istraživačkih pothvata koji su obuhvaćali područje rijeke Parane, državu Mato Grosso, tok rijeke Aquapehe, put od slapova Salto Grande na rijeci Paranapanemi do glavnog grada Paragvaja Asuncióna i brojna druga područja, braća Seljan su dio vremena provela istražujući ležišta čilske salitre u pustinji Atacama.
Prilog priredila Biserka Radanović-Gužvica.