Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094 – Rimski carevi u Zagrebu
Kod iskopa za temelje 1877. godine za palaču pravde, današnji Županijski sud u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5, pronađen je sestercij cara Hadrijana, bronca, kovan 134. – 138. godine.
Na aversu novčića nalazi se natpis HADRIANVS AVG COS III PP i poprsje cara s lovorovim vijencem u draperiji desno. Na reversu je personifikacija Egipta.
Na ploči je uklesan natpis u rimskoj kapitali:
BRONČANI NOVČIĆ CARA HADRIJANA KOVAN 134. – 138. GODINE PRONAĐEN JE NA OVOM MJESTU 1877. GODINE
Postava uvećane kopije Hadrijanova novca na pročelju zgrade Županijskog suda u Zagrebu organizirana je u sklopu projekta Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, kao trinaesta realizacija u akciji i druga u projektu Rimski carevi u Zagrebu.
Rimski carevi u Zagrebu
Naslov izložbeno-kulturološkog projekta Rimski carevi u Zagrebu krije u sebi jednu malu zamku. Kada su na ovom području obitavali Rimljani, a to je prvih nekoliko stoljeća poslije Krista, Zagreba još nije bilo, i obrnuto – kada je u 11. stoljeću ovdje osnovana biskupija, Rimljana više nije bilo.
Dakle, ne postoji kontinuitet naselja kakav u mnogim priobalnim gradovima možemo pratiti sve do današnjih dana, ali postoji kontinuitet naseljavanja ovog prostora.
Antika se u različitim sredinama javlja i u različita vremena – negdje ranije počinje i dulje traje, dok se drugdje kasnije javlja, a ranije nestaje.
Na području na kojem se danas prostire Zagreb pojavu antike možemo smjestiti u zadnja desetljeća prije Krista, dok joj je kraj negdje tijekom 5. stoljeća poslije Krista, odnosno ovo je područje bilo inkorporirano u sastav Rimskog Carstva oko četiri i pol stoljeća.
To razdoblje u Zagrebu i bližoj okolici dokazano je materijalnim ostacima na više od 120 lokaliteta.
U piramidi vlasti svakog carstva, pa tako i Rimskog, na njezinom vrhu nalazio se car koji je tijekom vladavine, između ostalog, kovao svoj novac na kojem je bio prikazan njegov lik.
Neki od takvih primjeraka pronađeni su u najstrožem središtu Zagreba, na Gornjem i u Donjem gradu, što je današnjem stanovniku itekakvo iznenađenje.
U okviru ovog projekta odabrano je pet vrlo značajnih rimskih careva na pet lokacija: August, Domicijan, Hadrijan, Prob i Dioklecijan. Vladali su tijekom prva četiri stoljeća poslije Krista.
Lokacije su: Dioklecijan, Trg bana J. Jelačića; Hadrijan, Trg N. Š. Zrinskog 5; August, Trg sv. Marka; Prob, Tkalčićeva ulica; i Domicijan, Mletačka ulica.
Tijekom 28 godina sustavnog provođenja muzejsko-edukativne akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094., dvanaest je muzejskih predmeta, u vidu svojih replika, iz statičnog muzejskog okoliša izašlo u vrevu zagrebačkih ulica, na autentična mjesta njihova pronalaska.
Njihovo je poslanje osvijestiti prirodno i kulturno nasljeđe Zagreba te živućem gradskom tkivu udahnuti dašak muzealnosti.